Poznanj se može pohvaliti sa mnogim parkovima, od kojih je Solacki park (Park Sołacki) jedan od najstarijih i najljepših. Smješten u rezidencijalnoj četvrti grada u dolini rječice Bogdanka, Solacki se park prostire na više od 14 hektara i uređen je u stilu engleskog krajolika. U parku je posađeno oko 3.000 stabala i 12.000 sadnica grmlja raznih vrsta, a akumulirana voda Bogdanke tvori Solacko jezero koje dodatno doprinosi stvaranju izuzetnog ugođaja ovog mjesta. Uz staze za šetnju koje vode preko nekoliko drvenih mostova na cijelom prostoru parka postavljeni su stilski lampioni i klupe s početka 20. stoljeća na kojima se možete odmoriti tijekom šetnje i uživati u miru i tišini daleko od gradske vreve.

U neposrednoj blizini Poznanja nalazi se također mnoštvo prekrasnih parkova, od kojih Velikopoljski nacionalni park (Wielkopolski Park Narodowy) predstavlja jedan od najatraktivnijih. Godišnje ovaj park posjeti više od milijun posjetitelja! Park je smješten oko 15 km južno od Poznanja i do njega se lako može doći autobusom ili vlakom. Park je sačinjen od 18 zaštićenih postglacijalnih područja sa velikim brojem biljnih i životinjskih zajednica, a prostire se na površini od 260 hektara. Zaštita uključuje 32 monumentalna stabala i jednu postglacjalnu stijenu. Kroz park vodi nekoliko označenih turističkih staza ukupne dužine od 85 km, kojima se mogu istražiti ne samo prirodne, već i povijesno-kulturne ljepote ovog područja. Velikopoljski nacionalni park predstavlja idealno mjesto za ljubitelje pješačenja i biciklizma, kao i za fanove trčanja i nordijskog hodanja.

Smješten sjeveroistočno od Poznanja pejzažni park Zielonka (Park Krajobrazowy Puszcza Zielonka) predstavlja pravi raj za ljubitelje vožnje na biciklima. U šumi i njezinoj okolici nalazi se razgranata mreža biciklističkih staza ukupne duljine preko 200 kilometara kojima se može doći do svih najinteresantnijih mjesta u šumi Zielonka i njezinoj okolici. Plan biciklističkih trasa može se usporediti s kotačem bicikla (sačinjavaju ga dva prstena sa osam poprečnih žbica) i pruža neograničene mogućnosti planiranja izleta na biciklima. Ovdje svatko može pronaći nešto za sebe nahodeći se prema vlastitim potrebama i mogućnostima. Planirajući posjet parku Zielonka možete odabrati dvosatnu vožnju kao i dvodnevni izlet koristeći mogućnost smještaja u obližnjim prenoćištima, a u oba slučaja prilikom povratka možete odabrati drugi put od onoga kojim ste došli. Sa promatračkog tornja koji se nalazi na vrhu najvišeg uzvišenja Zielonke (Djevičanska planina visoka 143 metra) pruža se prekrasan vidik na šumu i Poznanj, te sa toga mjesta odmarajući se možete planirati svoje naredne biciklističke pustolovine.

Rogalinski pejzažni park (Rogaliński Park Krajobrazowy) obuhvaća kompleks nakupina stoljetnih hrastova koji rastu u dolini rijeke Warte s palačom iz 18. stoljeća. Poznati rogalinski hrastovi, kojima se već godinama dive turisti i znanstvenici, postali su simbol Velikopoljske. Takva koncentracija starih hrastova starijih od 600 godina ne postoji nigdje drugdje u Europi osim u staroj hrastovoj šumi na obali rijeke Warte. Obim mnogih od tih monumentalnih stabala doseže čak 10 metara, ali najpoznatija su tri hrasta koja rastu u rogalinskom parku u blizini palače Leh (Lech), Čeh (Czech) i Rus (Rus) sa kojima su povezane mnoge zanimljive legende.

Ovo su samo neke od najatraktivnijih izletničko-rekreacijskih destinacija u Poznanju i njegovoj okolici koja govore u prilog tvrdnji da ovaj grad zaista vrijedi posjetiti. Sportska uzbuđenja povezana s održavanjem Europskog prvenstva u nogometu su iza nas, ali Poznanj bez sumnje svojim gostima može ponuditi mnogo više.

U Poznanju se nalazi mnogo toga što vrijedi vidjeti. To je grad u kojemu se suvremeno i moderno na svakom koraku dodiruje i prepliće s tradicijskim i povijesnim stvarajući nadasve originalan i neponovljiv identitet kozmopolitske europske metropole koja se može pohvaliti stoljetnom plodotvornom koegzistencijom različitih naroda i kultura. Uz Poznanj se veže poljska kraljevska dinastija Jagelovića koja je odavde upravljala državom nastojeći je integrirati s ostatkom Europe. Sve one znatiželjnike koji žele otkriti povijesno lice grada očekuju brojne turističke atrakcije u vidu mnoštva kulturno-povijesnih spomenika i sakralnih objekata visoke vrijednosti koji oduševljavaju svojom ljepotom i monumentalnošću. Stari trg (Stary Rynek) ili katedrala na riječnom otoku (Ostrów Tumski) samo su neke od turističkih atrakcija grada. Ovdje je rođena poljska država, za što se materijalna svjedočanstva mogu pronaći na svakom koraku, međutim u Poznanju ne nedostaje ni drugih turističkih sadržaja.

Poznanj po mnogo čemu predstavlja zeleni grad koji se može pohvaliti brojnim zelenim površinama poput gradskih parkova, travnatih površina, igrališta, zona za sport i rekreaciju, park-šuma, botaničkih bašti i uređenih vrtova kao mjesta koja predstavljaju oaze mira, antistresa, igre i rekreacije. Jedno od takvih mjesta je Poznanjski botanički vrt koji je nedavno proslavio svoj stoti rođendan. Samo ovdje turisti mogu vidjeti i do 17.000 biljaka koje predstavljaju 700 vrsta iz zemalja s tropskom klimom i oko 150 vrsta riba.

Ukoliko je pak već riječ o poznanjskoj flori i fauni, ne smije se zaboraviti ni o zoološkom vrtu u kojemu se nalazi gotovo 2.000 životinja koje predstavljaju 260 vrsta. Sve životinje borave u uvjetima bliskim prirodnim, što znači da su posjetitelji ovog popularnog izletišta Poznanjaka između ostalog u prilici da se dive noćnim životinjama, sibirskim tigrovima, a odnedavno i slonovima u posebnim paviljonima namjenski izgrađenim samo za njih. S mišlju o posjetiteljima sagrađeno je također Afričko selo sa visokom terasom sa koje možete promatrati prirodnu panoramu zoološkog vrta s potočićem i vodopadom, dok najmlađi mogu uživati u igri na dječjem igralištu. Do zoološkog vrta vrijedi doći uskotračnim vlakom Maltanka koji vuče najstarija aktivna motorna lokomotiva u Europi.

Rezervat Meteoryt Morasko naredno je zanimljivo mjesto u Poznanju koje svakako vrijedi posjetiti. Riječ je o području u okolici sedam meteorskih kratera (najveći ima promjer od oko 60 metara) na obroncima najvišeg uzvišenja u Poznanju (154 m) Moraske planine (Góra Moraska) i predstavlja jedinstveno mjesto te vrste na svijetu. Većina kratera se nalazi u nekada tipičnoj za Velikopoljsku, a danas sve rjeđe susretanoj hrastovo-grabovoj šumi, s veoma dobro očuvanim biljnim svijetom koji stara prekrasan ugođaj šarenila tijekom proljetnog cvjetanja. To je raj za prirodoslovce, bicikliste i ljude koji cijene mir i tišinu.

Sjeverno od poznanjskog starog trga nalazi se jedna od najvećih atrakcija grada – utvrda Winiary s oko 100 hektara zelenih površina u okviru parka Citadela. Prusi su u prvoj polovici devetnaestog stoljeća sagradili na ovom mjestu veliku tvrđavu koja je uništena krajem Drugog svjetskog rata, a danas se na prostoru davnašnje tvrđave nalazi park u kojemu pažnju privlače originalne skulpture Magdalene Abakanowicz. Riječ je o instalaciji pod nazivom Neprepoznatljivi koju predstavlja 112 dvometarskih bezglavih figura od lijevanog željeza koje lutaju po parku.

U ruinama tvrđave smješten je Muzej oružja u kojem su izloženi vojni eksponati, fotografije i planovi iz 19. i 20. stoljeća, dok se na jugoistočnoj padini brežuljka nalazi nekoliko groblja sudionika Prvog i Drugog svjetskog rata, od kojih turiste najviše zanima Britansko vojno groblje. Ovdje  su  pokopani zrakoplovci poginuli u operacijama bombardiranja danas poljskog grada Szczecina, a tu su i grobovi vojnika koji su sudjelovali u masovnom bijegu iz logora Stalag Luft 3 u Zaganu, podvigu koji je opisan u filmu Veliki bijeg sa Steveom McQueenom u glavnoj ulozi. Citadela ne predstavlja međutim idealno mjesto jedino za zaljubljenike povijesti i velikih bitaka, već također oazu mira i tišine za sve one koji vole provoditi vrijeme u okrilju prirode.

Nastavak slijedi.

U Poznanju ima zaista mnogo povijesnih mjesta iz različitih epoha koja vrijedi vidjeti. Nevjerojatan utisak ostavlja masivna carska palača (zamek cesarski) – posljednja velika građevina ovog tipa u Europi. Zamek je poznanjska rezidencija njemačkog cara Wilhelma II izgrađena početkom dvadesetog stoljeća i predstavlja svjedočanstvo stoljetne pruske okupacije Poznanja. Godine 1910. caru Wilhelmu II svečano su uručeni ključevi dvorca, ali već nakon završetka Prvog svjetskog rata dvorac je postao vlasništvo poljske države.

Osim monumentalnih građevina u krugu dvorca koji danas predstavljaju sjedište institucija znanosti i kulture, vrijedne pažnje su također stambene zgrade građene na kraju 19. stoljeća koje predstavljaju arhitektonsku ikonu poznanjske secesije. Sva ova mjesta se mogu posjetiti tijekom šetnje kraljevsko-carskom turističkom trasom koja otkriva tisuću godina uzbudljive povijesti Poznanja. Dva velika križa u neposrednoj blizini dvorca podsjećaju na žrtve događaja iz 1956. godine kada su u Poznanju održani prvi protesti u Poljskoj protiv komunističkih vlasti.

Poznanjaci žive u zelenom gradu sa mnogo parkova, jezera i rekreacijskih terena. Zahvaljujući svom prirodnom okruženju i raznovrsnoj sportskoj infrastrukturi Poznanj je redovan organizator najvećih sportskih događaja poput natjecanja u veslanju na Maltanskom jezeru i predstavlja idealno mjesto za rekreaciju i aktivno provođenje slobodnog vremena. Popularna Malta duguje svoje ime bivšim vlasnicima zemljišta – viteškom redu Joanita koji su se na poziv kneza Mješka Starog (książę Mieszko Stary) naselili ovdje krajem dvanaestog stoljeća (sjedište reda poznatog diljem Europe po njezi bolesnika bio je stoljećima sunčani sredozemni otok Malta i otuda to ime). Nevjerojatna priroda, raznovrsna ugostiteljska ponuda i profesionalno opremljeni objekti za bavljenje raznim vrstama sportova – sve to možete naći na živopisnom jezeru Malta u centru grada gdje možete po vlastitoj želji šetati, trčati, voziti se na biciklu, sunčati se okruženi zelenilom, odmarati i opuštati.

Jezero Malta je samo nekoliko minuta udaljeno od Ostrowa Tumskog i Starog trga, uslijed čega posjeta ovom sportsko-rekreacijskom objektu u okrilju prirode predstavlja logičan izbor nakon razgledanja kulturno-historijskih znamenitosti grada. Neposredno uz jezero nalazi se bazenski kompleks Malta sa bogatom ponudom raznolikih vodenih atrakcija koji ne predstavlja raj samo za sportaše i pristalice aktivne rekreacije, već također za one koji se žele opustiti i relaksirati nakon uzbudljivog dana provedenog u gradu.

Veliki olimpijski bazen i drugi namijenjen za skokove u vodu sa tornja, aquapark sa toboganima i plažom na otvorenom, te nekoliko različitih vrsta sauna i kupelji individualno uređenih i opremljenih prema najvišim standardima u kombinaciji s originalnim interijerom obogaćenim prirodnom vegetacijom, sigurno će zadovoljiti i najzahtjevnije posjetitelje. Preostaje još jedino da dođete i sami se u to uvjerite. Poznanj Vas čeka sa raširenim rukama.

Poznanj nije samo grad nogometa. Sa svojih preko pola milijuna stanovnika, lociran na raskršću najvažnijih europskih prometnih koridora koji spajaju Moskvu sa Berlinom i Parizom, te Prag sa obalom Baltičkog mora, Poznanj se već stoljećima svrstava u najveća i najrazvijenija kulturna i gospodarska središta u regiji. Ovakav položaj Poznanja stvorio je uvjete za plodotvornu koegzistenciju različitih naroda i kultura oblikujući kozmopolitski identitet grada i njegovih stanovnika. Upravo ovdje  prije tisuću godina utemeljena je poljska država, o čemu svjedoče grobnice prvog krunisanog vladara Poljske Boleslava Hrabrog (Bolesław Chrobry) i njegovog oca kneza Mješka (Mieszko I) koje se nalaze u poznanjskoj katedrali sv. Petra i Pavla na Ostrowu Tumskom.

Okružena zelenilom otočna katedrala postala je na mjestu gdje se spajaju vode rijeka Varte (Warta) i Cibine (Cybina). U tisućgodišnjoj povijesti Ostrowa Tumskog upisani su najsvjetliji trenuci poljske povijesti zahvaljujući čemu to mjesto predstavlja svojevrsnu riznicu poljske nacionalne tradicije. Drevni otok s katedralom predstavlja jedan od najživopisnijih dijelova Poznanja pun iznimno vrijednih povijesnih i kulturnih spomenika. Crkva bazilika Svetih Petra i Pavla koja dominira nad cijelim kompleksom ne čuva samo spomen na dvojicu prvih poljskih vladara, već je ovdje također postala prva biskupija na poljskom teritoriju.

U neposrednoj blizini nekropole prvih poljskih vladara postao je Interaktivni povijesni centar Ostrowa Tumskog koji omogućava posjetiteljima da na jedinstven i nekonvencionalan način saznaju  sve o počecima poljske državnosti. Zaista vrijedi osjetiti povijesni ugođaj kolijevke poljske države, a nakon razgledanja najvažnijih znamenitosti Ostrowa Tumskog prošetati tihim i živopisnim pokrajnjim uličicama drevnog riječnog otoka s katedralom i uputiti se prema poznanjskom starom trgu (Stary Rynek).

Stari trg u Poznanju treći je po veličini u Poljskoj i predstavlja gotovo savršen kvadrat sa stranicama dužine 140 metara. Okružen je prekrasnim povijesnim dvokatnicama brižljivo obnovljenim poslije II. svjetskog rata sa brojnim kavanama, pubovima i restoranima u kojima možete kušati neke od specijaliteta velikopoljske regionalne kuhinje. Posebno je lijep niz karakterističnih kuća na južnoj strani gradske vijećnice u kojima su nekada stanovali poznanjski trgovci. Najvažniji objekat na Starom trgu bila je i ostala gradska vijećnica. Nekada je tu odlučivano o gradskim poslovima i suđeno prijestupnicima, a danas je to jedan od najpoznatijih spomenika renesansne arhitekture u Poljskoj.

Svakoga dana točno u podne ispred gradske vijećnice mogu se susresti mnogi znatiželjnici koji čekaju da se na tornju pojave dva metalna jarića koja predstavljaju simbol grada Poznanja, ili se pod negdašnjim stupom srama (pręgierz), a danas omiljenim mjestom sastajališta Poznanjaka, okupiti sa prijateljima i krenuti u noćnu avanturu. Nekada je stari poznanjski trg privlačio trgovce, međutim u današnje vrijeme nitko ne trguje na štandovima izuzev prodavača lokalnih suvenira. Svake pak godine u lipnju na trgu je organiziran godišnji sajam Svetog Ivana (Jarmark Świętojański) i tom prigodom se on ponovno pretvara u gradsku tržnicu na otvorenom na kojoj možete kupiti bezmalo sve.

Samo nekoliko koraka dalje od Starog trga nalazi se poznanjska župna crkva, jedna od najljepših baroknih crkava u Poljskoj. Poznanjaci će Vam reći da ne morate ići u Rim da biste došli u kontakt s rimskim barokom, budući da je dovoljno posjetiti gradsku župnu crkvu. Ova bogomolja je poznata također zahvaljujući svojim zadivljujućim orguljama – djelu čuvenog graditelja iz devetnaestog stoljeća Friedricha Ladegasta. U neposrednom susjedstvu župne crkve nalazi se jedno od najreprezentativnijih mjesta Poznanja – kompleks zgrada negdašnjeg isusovačkog kolegija u kojemu je 1806. godine boravio Napoleon Bonaparte osmišljavajući vojni pohod na Moskvu. Danas se tu nalazi Glavni ured grada Poznanja.

Nastavak slijedi.

Pomalo u sjeni Europskog prvenstva u nogometu proteklo je mnogo većih i manjih događaja odigravanih u isto vrijeme, koji bi u normalnim okolnostima sa sigurnošću privukli veću pozornost medija, a ovako su prošli gotovo nezapaženo. Jedan od njih bez je sumnje Noc Kupały (Ivanjska noć), čarobna večer ljetnog solsticija s 21. na 22. lipnja kojom prigodom Poznanjaci obilježavaju početak ljeta puštajući prema nebu tisuće nebeskih lampiona (svjetleći baloni na topli zrak). Taj nekada jedan od najvažnijih dana u obrednom kalendaru starih Slavena, povezan s blagdanom vode, vatre, ljubavi i plodnosti, koji je u kršćanskoj kulturi i tradiciji zamijenjen Ivanjem (blagdan rođenja sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja, po uzoru na Božić koji je zamijenio zimski solsticij), od prije dvije godine Poznanjaci obilježavaju puštanjem u zrak balona-lanterna sa svojim željama.

Uz blagdan Ivanja vezan je običaj paljenja vatri (Ivanjski krijesovi) koji se smatra ostatkom Sunčeva kulta. Stari Slaveni vjerovali su da obredni krijesovi za vrijeme solsticija imaju moć rastjerivanja zlih sila, bolesti i štetočina, dok istovremeno donose pročišćenje i božanski blagoslov. Međutim najvažnije u ovoj noći bilo je traženje i pronalaženje ljubavi. Drugi običaj koji se povezuje uz Ivanje bilo je naime puštanje vijenaca od cvijeća niz vodu koje je trebalo nagovijestiti sreću u ljubavnom životu. Vijence su plele od cvijeća i začinskog bilja i bacale u tekuću vodu (obično rijeka ili potok) djevojke, a nizvodno su na njih čekali i nastojali ih uloviti momci. Ukoliko bi vijenac bio brzo ulovljen i izvađen iz vode to je značilo skori brak, ako bi utonuo to je značilo da će djevojka ostati neudata, a ukoliko je vijenac dugo plutao vodom to je nagovještavalo dugu potragu za budućim mužem.

Nekoliko poznanjskih entuzijasta iz zaklade ARS odlučilo je povezati  staroslavenske blagdane vode, vatre i ljubavi u jedinstven spektakl i prije dvije godine organizirano je u Poznanju na obali rijeke Varte prvo probno puštanje u zrak nekoliko stotina nebeskih lampiona, koje je već godinu dana kasnije preraslo u veliku manifestaciju sa tisućama sudionika i gledatelja. Već naredne godine je naime prema nebu poletjelo čak 11.000 lampiona za koje su učesnici događaja privezivali kartice sa svojim željama i na taj način je tradicionalno puštanje vijenaca niz vodu u Poznanju preraslo u nebeski blagdan za oči i dušu koji je teško opisati riječima. Ove godine bilo je jednako tako spektakularno. Poznanjaci nisu dopustili da im Europsko prvenstvo u nogometu zasjeni Ivanjsku noć i prema nebu se 21. lipnja nešto prije jedanaest sati uvečer vinulo preko 15.000 lampiona, čime se Poznanj upisao u Guinessovu Knjigu rekorda i srca tisuća ljudi koji su prisustvovali tom veličanstvenom spektaklu.